Hranjive tvari koje sadrži povrće neophodne su za pravilno odvijanje fizioloških procesa organizma te nam pomažu da ostanemo u dobroj formi. Osim toga, povrće ima raznolike povoljne utjecaje na ljudsko tijelo jer sadrži vrijedne nutrijente poput vitamina i minerala, koji imaju snažna detoksikacijska svojstva korisna u procesu čišćenja tijela.
Proizvod | Količina | Energetska vrijednost (kcal) | Proteini (g) | Masti (g) | Ugljikohidrati (g) |
---|---|---|---|---|---|
Šparoge, klice | 100 g | 23 | 2,2 | 0,2 | 3,3 |
Repa | 100 g | 37 | 1,5 | 0,1 | 7,6 |
Crne masline, marinirane | 100 g | 361 | 2,2 | 8,7 | 36,0 |
Kuhana prokulica | 100 g | 25 | 2,6 | 0,4 | 2,8 |
Kuhani karfiol | 100 g | 17 | 2,0 | 0,3 | 1,8 |
Kuhani grašak | 100 g | 62 | 5,3 | 0,4 | 9,2 |
Kuhane tikvice | 100 g | 13 | 0,8 | 0,1 | 2,5 |
Svježa brokula | 100 g | 25 | 3,0 | 0,4 | 2,4 |
Kanola | 100 g | 34 | 1,2 | 0,1 | 7,4 |
Svježi karfiol | 100 g | 21 | 2,4 | 0,3 | 2,3 |
Korijen celera | 100 g | 21 | 1,6 | 0,3 | 7,7 |
Biljka celera | 100 g | 13 | 1,0 | 0,2 | 3,6 |
Cikorija | 100 g | 21 | 1,7 | 0,2 | 4,1 |
Vlasac | 100 g | 29 | 4,1 | 0,8 | 3,9 |
Kuhana repa | 100 g | 49 | 1,8 | 0,0 | 10,8 |
Kuhana mrkva | 100 g | 25 | 0,8 | 0,3 | 5,0 |
Kuhani krumpir | 100 g | 82 | 2,0 | 0,4 | 16,7 |
Kuhana bundeva | 100 g | 15 | 1,0 | 0,0 | 3,0 |
Svježi kukuruz | 100 g | 97 | 3,0 | 1,2 | 18,2 |
Krastavci | 100 g | 15 | 0,7 | 0,1 | 3,0 |
Kopar | 100 g | 28 | 1,3 | 0,3 | 7,7 |
Kiseli krastavci s koprom | 100 g | 11 | 1,0 | 0,1 | 1,9 |
Patlidžan | 100 g | 18 | 1,0 | 0,2 | 3,1 |
Prženi krumpirići | 100 g | 192 | 2,8 | 9,5 | 23,4 |
Pržena bundeva | 100 g | 88 | 1,1 | 6,0 | 6,7 |
Češnjak | 100 g | 146 | 6,4 | 0,5 | 32,6 |
Svježi zeleni grah | 100 g | 24 | 2,0 | 0,2 | 3,6 |
Zelene masline, marinirane | 100 g | 125 | 1,4 | 12,7 | 4,1 |
Zelena paprika | 100 g | 27 | 1,3 | 0,0 | 5,3 |
Hren | 100 g | 67 | 4,5 | 0,6 | 18,1 |
Korabica | 100 g | 29 | 2,2 | 0,3 | 6,5 |
Poriluk | 100 g | 24 | 2,2 | 0,3 | 5,7 |
Zelena salata | 100 g | 12 | 1,2 | 0,3 | 1,3 |
Pire od patlidžana | 100 g | 148 | 1,7 | 13,3 | 5,1 |
Pire od tikvica | 100 g | 122 | 2,0 | 9,0 | 8,5 |
Luk | 100 g | 30 | 1,4 | 0,4 | 6,9 |
Peršin, listovi | 100 g | 41 | 4,4 | 0,4 | 9,0 |
Peršin, korijen | 100 g | 38 | 2,6 | 0,5 | 10,5 |
Pire od bučica | 100 g | 19 | 0,6 | 0,1 | 4,1 |
Oguljene konzervirane rajčice | 100 g | 11 | 0,5 | 2,3 | 0,0 |
Kupus | 100 g | 12 | 1,2 | 0,2 | 3,2 |
Paprika | 100 g | 26 | 0,9 | 0,3 | 5,2 |
Pire od krumpira | 100 g | 74 | 2,2 | 0,8 | 14,3 |
Krumpir | 100 g | 80 | 2,0 | 0,0 | 16,0 |
Bundeva | 100 g | 28 | 1,3 | 0,3 | 7,7 |
Pržena bundeva | 100 g | 76 | 1,4 | 5,5 | 5,2 |
Rotkvica | 100 g | 14 | 1,0 | 0,2 | 4,4 |
Sirova prokulica | 100 g | 34 | 4,0 | 0,5 | 3,5 |
Sirova mrkva | 100 g | 31 | 0,8 | 0,3 | 6,6 |
Sirovi grašak | 100 g | 79 | 6,0 | 0,7 | 12,0 |
Crvena salata | 100 g | 27 | 1,9 | 0,2 | 6,7 |
Crveni grah | 100 g | 93 | 8,4 | 0,3 | 13,7 |
Crvena paprika | 100 g | 26 | 1,3 | 0,0 | 5,3 |
Rabarbara | 100 g | 9 | 0,5 | 0,1 | 4,6 |
Slane rajčice | 100 g | 16 | 1,1 | 0,1 | 1,6 |
Kelj | 100 g | 38 | 3,3 | 0,4 | 7,8 |
Kiseljak | 100 g | 21 | 1,1 | 0,8 | 4,9 |
Kiselo zelje | 100 g | 12 | 1,1 | 0,2 | 3,4 |
Špinat | 100 g | 17 | 2,7 | 0,4 | 0,8 |
Pirjani kupus | 100 g | 75 | 2,0 | 3,3 | 9,6 |
Bučice | 100 g | 23 | 0,6 | 0,3 | 4,9 |
Slatki krumpir | 100 g | 61 | 2,0 | 0,0 | 13,3 |
Rajčica | 100 g | 19 | 0,8 | 0,3 | 3,5 |
Repa | 100 g | 26 | 1,1 | 0,3 | 8,2 |
Miješana salata | 100 g | 92 | 1,3 | 6,0 | 7,8 |
Bijeli kupus | 100 g | 29 | 1,7 | 0,2 | 7,4 |
Bijeli kupus, zapečen | 100 g | 69 | 1,6 | 4,7 | 7,2 |
Bijeli grah, svježi | 100 g | 102 | 7,0 | 0,5 | 16,9 |
Cijele rajčice, konzervirane | 100 g | 20 | 1,1 | 0,0 | 3,8 |
Mlada repa, listovi | 100 g | 17 | 2,1 | 0,5 | 5,5 |
Tikvice | 100 g | 16 | 1,5 | 0,2 | 3,0 |
Vitamini i minerali sadržani u povrću
Osim vitamina i minerala, povrće u svom sastavu ima i vrijedne hranjive tvari neophodne u svakodnevnoj prehrani, poput biljnih vlakana, organskih kiselina, antibakterijskih spojeva i snažnih antioksidansa. Takve spojeve sadrže poglavito češnjak, luk i hren.
Uz obilje vode u svom sastavu, niska energetska vrijednost povrća čini ga idealnom namirnicom za osobe koje žele izgubiti na masi. Iz istog razloga, povrće ima prilično kratak vijek trajanja. Izuzetak čine krumpir i mahunarke, koje služe kao skladište škroba i zbog toga imaju nešto veću kaloričnu vrijednost. Repa, mrkva, grašak i kupus u svom sastavu ugljikohidrata sadrže saharozu i monosaharide. Staro povrće ima veći udio vlakana, te stoga nije pogodno za pravljenje salata ili sokova.
Povrće za zdravlje
Konzumacija dovoljnih količina povrća (barem 5 porcija dnevno) štiti ljudsko tijelo, priječi razvoj raznih bolesti te nam pomaže da se osjećamo bolje. Redovita konzumacija povrća neophodna je jer tijelo nije u mogućnosti pohraniti veće količine spojeva poput vitamina, a takvi spojevi potrebni su za pravilno odvijanje fizioloških funkcija i održavanje zdravlja. Uzmimo za primjer vitamin C, koji se najbolje apsorbira iz prirodnih izvora, ali za održavanje optimalne koncentracije te tvari u tijelu potreban je svakodnevni unos dovoljnih količina. Izvrsni izvori vitamina C su peršin, paprika, kopar, brokula, prokulica, vlasac i špinat.
Savjeti za čuvanje
Većinu povrća najbolje je čuvati u hladnjaku - osim onoga koje je još uvijek u fazi zrenja i manje je kvarljivo, poput krumpira i cikle. Ukoliko želimo povrće pohraniti na dulje vrijeme, najbolje je mjesto za čuvanje najniža polica u hladnjaku. Poneko povrće, poput krumpira, kupusa, mrkve, peršina, celera, poriluka i rajčica, može se čuvati i do mjesec dana. Ipak, velika većina trebala bi se iskoristiti u roku od tjedan dana, dok s druge strane zamrznuto povrće može očuvati punoću okusa i do godine dana. Zalihe povrća potrebno je čuvati na temperaturi nižoj od 15oC, na mračnom mjestu.