U cijelom svijetu postoji oko 400 vrsta graha. Oni se razlikuju po veličini i boji, od bijelog (cannellino, Boston), bež s tamnim mrljama (pinto ili „sa crnim okom“), zeleni (flažolet), pa sve do rozog i crnog (najpopularnijem u Latinskoj Americi). Svi oni sadrže mnogo biljnih bjelančevina, međutim, oni se razlikuju u sastavu mineralnih elemenata i energetskoj vrijednosti. Svježe ubran grah je bogat izvor vitamina B, C i E. Osim toga, grah sadrži puno kalija, kalcija i fosfora. U nekim vrstama ćemo također naći željezo (grah), folne kiseline (zlatni, Pinto, „sa crnim okom“), selen („sa crnim okom“) i cinka (crveni grah, grah u obliku bubrega i crni).
Vrijedan izvor proteinaProtein graha sadrži velike količine lizina, aminokiseline potrebne ljudskom tijelu za proizvodnju karnitina, koji jača srce, spriječava ishemiju i infarkt miokarda. Osim toga, proteini graha pomažu održavati tjelesnu kiselinsko-baznu ravnotežu, pogotovo kada su u našoj svakodnevnoj prehrani prisutne kiseline proizvoda od mesa, ribe, jaja i žitarica. Grah smanjuje izlučivanje želučane kiseline. Dakle, to je vrijedno osobama koje pate od hiperaciditeta i žgaravice. Proteini prisutni u sjemenu graha također se preporučuju za profilaksu osteoporoze.
Lecitin smješten unutar sjemenki graha ubraja se među kompozitne masti i blagotvorno djeluje na mozak i živčano tkivo, jača našu koncentraciju i pamćenje. Lecitin povećava aktivnost prsne žlijezde - endokrine žlijezde, koja regulira staničnu imunost. To je razlog zbog kojeg je lecitin potreban kako bi smanjio količinu prirodno nastalih toksina iz ljudskog tijela. On također pomaže transportirat masti u arterije i igra važnu ulogu u snižavanju razine kolesterola u krvi. Ovo smanjuje rizik od razvoja ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, kao što je vrlo „poznata“ hipertenzija.