Pozdrav! Naša web stranica koristi kolačiće za statističke svrhe, za analizu prometa na web stranici, za marketinške analize i za poboljšanje iskustva posjetitelja.

Saznajte više

Prihvaćam Ne prihvaćam

Prehrana za zdravo srce

Kolesterol – neprijatelj našega srca

Većina kolesterola u našem organizmu potječe iz prehrane. Naslage se skupljaju na stijenkama arterija što može dovesti do nastanka ateroskleroze, koronarnih bolesti i hipertenzije. Stoga, tjelesna aktivnost zajedno s ispravnom prehranom igra važnu ulogu u našim svakodnevnim životima.

Hrana koja je dobra za srce:

  • Voće i povrće – 5 puta dnevno. Na našem svakodnevnom jelovniku trebalo bi se pronaći i najmanje pola kilograma voća i povrća. Ne samo stoga što su izvori vlakana, već također sadrže i antioksidanse (beta-karoten, te C i E vitamin), folnu kiselinu i vitamine B grupe koji nas rješavaju supstanci koje dovode do nastanka ateroskleroze. Najboljima su se pokazali zeleno lisnato povrće i agrumi.
  • Mliječni proizvodi smanjenje masnoće – 3 - 4 puta dnevno. Mlijeko, jogurt i svježi sir izvrstan su izvor kalcija te nam zbog toga pomažu sagoriti masne naslage i održati normalnu težinu. Radi se o ključnoj mjeri u prevenciji srčanih oboljenja, da očuvamo zdravo srce.
  • Nemasno meso – 3 – 4 puta tjedno. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže sijalnu kiselinu koju tijelo uglavnom uspješno uklanja, ali nešto od toga se ipak može ugraditi u stanice, osobito krvne žile, što mjože dovesti do krvožilnih bolesti. Stoga, bolje je spomenute vrste mesa izbjeći, te konzumirati nemasno meso, npr. piletinu.
  • Žitarice – 4 – 5 puta dnevno. Potrebno je da se radi o proizvodima punog zrna žitarica kao što su raženi kruh, griz, crna riža, musli i zobena kaša, budući je sva ta hrana bogata vlaknima. Vlakna absorbiraju čestice kolesterola iz hrane i sprečavaju da ga tijelo prihvati.
  • Masna morska riba –3 puta tjedno. Meso lososa, tune ili sardine bogato je masnim kiselinama koje pripadaju omega-3 skupini koje smanjuju razinu triglicerida u krvi te imaju antitrombotička svojstva. Najbolje je ribu konzumirati pečenu ili grilanu, a pri pripremi umjesto krušnih mrvica koristiti lan budući i on sadrži korisne masne kiseline.

Što je štetno i kako si možemo pomoći

Srce je napregnuto zbog nedostatka fizičke aktivnosti i prehrane bogate kolesterolom. Takvo stanje srca dodatno pogoršava pušenje i uzimanje drugih supstanci. Bolesti poput dijabetesa, gojaznosti, pa čak i gripe ili depresije, mogu oslabiti srce. Prianjanje uz određen način prehrane ne donosi samo po sebi nevjerojatne rezultate, ali u kombinaciji sa zdravim načinom života uvelike će utjecati na to kako naš krvožilni sustav funkcionira. Prisjetimo se kako ateroskleroza, koja je jedan od glavnih uzroka srčanih oboljenja, nastaje tijekom duljeg perioda, polako i često bez ikakvog vidljivoga simptoma.


Recepti koji bi vas mogli zanimati

Njemačka krumpir salata

Njemačka krumpir salata

Osnova ovog jela je krumpir kojemu se onda dodaju razni sastojci: slanina, luk, rajčice, grašak, jaja, kukuruz ili čak naranče.

4 osobe 30-45 minuta Jednostavno
Salata s piletinom, kukuruzom i crvenim grahom

Salata s piletinom, kukuruzom i crvenim grahom

Slasna ljetna salata

2 osobe 30-45 minuta Jednostavno
Rolice od patlidžana s povrćem

Rolice od patlidžana s povrćem

Slasno i aromatično jelo za posebne prigode

2 osobe 30-45 minuta Zahtjevno
Gulaš s grahom i kobasicama

Gulaš s grahom i kobasicama

Izvrsno jelo, ukusno i hranjivo

2 osobe 30-45 minuta Srednje zahtjevno
Prehrana za zdravo srce

Kolesterol – neprijatelj našega srca

Većina kolesterola u našem organizmu potječe iz prehrane. Naslage se skupljaju na stijenkama arterija što može dovesti do nastanka ateroskleroze, koronarnih bolesti i hipertenzije. Stoga, tjelesna aktivnost zajedno s ispravnom prehranom igra važnu ulogu u našim svakodnevnim životima.

Hrana koja je dobra za srce:

  • Voće i povrće – 5 puta dnevno. Na našem svakodnevnom jelovniku trebalo bi se pronaći i najmanje pola kilograma voća i povrća. Ne samo stoga što su izvori vlakana, već također sadrže i antioksidanse (beta-karoten, te C i E vitamin), folnu kiselinu i vitamine B grupe koji nas rješavaju supstanci koje dovode do nastanka ateroskleroze. Najboljima su se pokazali zeleno lisnato povrće i agrumi.
  • Mliječni proizvodi smanjenje masnoće – 3 - 4 puta dnevno. Mlijeko, jogurt i svježi sir izvrstan su izvor kalcija te nam zbog toga pomažu sagoriti masne naslage i održati normalnu težinu. Radi se o ključnoj mjeri u prevenciji srčanih oboljenja, da očuvamo zdravo srce.
  • Nemasno meso – 3 – 4 puta tjedno. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže sijalnu kiselinu koju tijelo uglavnom uspješno uklanja, ali nešto od toga se ipak može ugraditi u stanice, osobito krvne žile, što mjože dovesti do krvožilnih bolesti. Stoga, bolje je spomenute vrste mesa izbjeći, te konzumirati nemasno meso, npr. piletinu.
  • Žitarice – 4 – 5 puta dnevno. Potrebno je da se radi o proizvodima punog zrna žitarica kao što su raženi kruh, griz, crna riža, musli i zobena kaša, budući je sva ta hrana bogata vlaknima. Vlakna absorbiraju čestice kolesterola iz hrane i sprečavaju da ga tijelo prihvati.
  • Masna morska riba –3 puta tjedno. Meso lososa, tune ili sardine bogato je masnim kiselinama koje pripadaju omega-3 skupini koje smanjuju razinu triglicerida u krvi te imaju antitrombotička svojstva. Najbolje je ribu konzumirati pečenu ili grilanu, a pri pripremi umjesto krušnih mrvica koristiti lan budući i on sadrži korisne masne kiseline.

Što je štetno i kako si možemo pomoći

Srce je napregnuto zbog nedostatka fizičke aktivnosti i prehrane bogate kolesterolom. Takvo stanje srca dodatno pogoršava pušenje i uzimanje drugih supstanci. Bolesti poput dijabetesa, gojaznosti, pa čak i gripe ili depresije, mogu oslabiti srce. Prianjanje uz određen način prehrane ne donosi samo po sebi nevjerojatne rezultate, ali u kombinaciji sa zdravim načinom života uvelike će utjecati na to kako naš krvožilni sustav funkcionira. Prisjetimo se kako ateroskleroza, koja je jedan od glavnih uzroka srčanih oboljenja, nastaje tijekom duljeg perioda, polako i često bez ikakvog vidljivoga simptoma.