Apertizacija

 Apertizacija je metoda konzerviranja hrane koju je začeo Nicolas Appert 1810. godine. Zasniva se na kuhanju hrane dovoljno dugo vrijeme u posudama koje su u vodi. Radi se o jednoj od metoda pasterizacije. U procesu apertizacije štetni mikroorganizmi, koji se mogu pronaći u hrani,onemogućeni su u daljnjem razvitku, pa je ova hrana potpuno sigurna, bez da joj se promijenio okus. I voće i povrće se može konzervirati na ovaj način.

 

Pasterizacija

Ludwig Pasteur je izumio pasterizacijsku metodu dok je provodio istraživanje procesa fermantacije. Pasterizacijom se hrana grije dok se mikroorganizmi ne unište. Klasična metoda pasterizacije je zagrijati hranu iznad 60ºC ali da ne dođe do 100ºC. Krucijalno je znati da ova metoda dopušta hrani da sadrži svoj ukus i nutritivne kvalitete, bez gubitka vitamina koje sadrži.

Zamrzavanje

 

 

 

 Zamrzavanje je najmodernija i najefikasnija metoda konzerviranja hrane. Hrana se zamrzava na različite temperature; povrće i voće je smrznuto na otprilike – 30 do -40 °C, a meso između -20 °C i -40 °C. Zamrznuti proizvodi će zadržati prehrambena i organoleptička svojstva izvornog proizvoda. Ova metoda, više no ijedna druga znana metoda konzerviranja, dopušta hrani da očuva najviše svojih nutritivnih elemenata, poput vitamina, toliko važnih za naša tijela, te minerala, proteina i masti. Ali, jednom odmrznuta hrana ne smije se ponovno zamrzavati.

Kiseljenje i fermentiranje

Kiseljenje je biološka metoda konzerviranja namirnica. Zasniva se na stvaranju mliječne kiseline kao rezultata mliječne fermentacije. Metoda kiseljenja se najviše koristi za povrće. Kiseljenje omogućuje očuvanje hrane sa svim svojim prehrambenim vrijednostima. Kiseljenje kupusa je uobičajena praksa koja je popularna u mnogim europskim zemljama. Pravilno kiseljen kupus treba biti nabijen u specijalnim bačvama. Važno je dodati rasol tijekom procesa kiseljenja, jer potiče izlučivanje tekućine iz kupusa i ubrzava razvoj bakterija mliječne kiseline.

Sušenje

 Sušenje je metoda konzerviranja hrane koja se često koristi i u kućanstvima i u tvornicama za prerađivanje hrane. Metoda sušenja, premda vrlo dobro znana već stotinama godinama, neprestano se unapređivala. U procesu sušenja, voda se uklanja iz hrane, što je efektivna zaštita od mikroorganizama. Ova metoda se upotrebljava npr. pri obradi čaja i kave, proizvodnji tjestenine i u sušenom voću.

                                                                                                                                                                                                                                                                              

Dimljenje

Proces dimljenja, za meso, ribu ili sireve, odvija se u komorama za sušenje i dimljenje gdje je hrana izložena dimljenju: uglavnom od gorenja drva listopadnog drveća. Uz to što na ovaj način hrana biva očuvana, ona zadobiva osobit miris i okus.